Stručnjak objasnio kako je moguće da rijeka počne nestajati nakon potresa

TESTIRAM

PAD vodostaja rijeke Vrljike pokraj Imotskog uslijed potresa ovog petka, koji je na nekim mjestima opao i jedan metar, zabrinuo je tamošnje stanovništvo i sveukupnu javnost.

Iako gradonačelnik Imotskog Ivan Budalić uvjerava kako su stručnjaci obišli teren te da razloga za paniku nema, s obzirom na to da je riječ o području krša to i nije sasvim točno.

“U kršu ima jedno pravilo, a to je da pravila nema”

”U kršu ima jedno pravilo, a to je da pravila nema, a u ovim područjima više nego drugdje treba očekivati neočekivano”, kaže za Index profesor Dražen Perica s Odjela za geografiju zadarskog Sveučilišta pojašnjavajući i kako je došlo do pada vodostaja.

Naime, područje oko Imotskog polja u najvećoj je mjeri izgrađeno od vapnenaca karakterističnih po tome da pripadaju “krtim” stijenama. Kod tektonskih pokreta oni se ne savijaju – “pigaju” – nego dolazi do pucanja i stvaranja pukotina koje omogućavaju poniranje vode.

”Zapravo, kao posljedica toga, u brojnim pukotinama dolazi do skladištenja vode te vapnenačke naslage predstavljaju vodonosnik ili akvifer (spremnik vode – vodonosni sloj). Te pukotine možemo podijeliti u dvije grupe: veće kanale ili provodnike vode, te sitne pukotine (najvećim dijelom teško uočljive) koje zapravo sadrže oko 99 posto vode u tim krškim vodonosnicima”, objašnjava Perica.

Tektonski razlomljena zona

Uz to, ovo područje se nalazi u tektonski jako razlomljenoj zoni postojanja brojnih aktivnih rasjeda pa u skladu s tim postoji nedostatak vode na površini, ali i njena pojava u dubljim depresijama kao što su na primjer Crveno, Modro, Knezovića i Mamića jezero.

”Prilikom potresa, ti brojni rasjedi se aktiviraju, pri čemu nastaju brojne nove pukotine. Hipocentar (žarište potresa u unutrašnjosti Zemlje) je u ovim našim dinarskim područjima na malim dubinama (od svega nekoliko pa do desetak kilometara), odnosno pripadaju grupi plitkih potresa (manja dubina od 70 km), a nalaze se u zonama rasjeda. Kao posljedica takvih događanja može doći do nestanka vode na površini zbog narušenog stanja u vodonosniku, odnosno nastanka novih pukotina u karbonatnim (prvenstveno vapnenačkim) naslagama. Također može doći i do pojave novih izvora, odnosno zone istjecanja”, kaže Perica.

Magnituda potresa u ovom slučaju nije bila toliko velika, pojašnjava, da bi izazvala jače promjene i utjecaje.

Razloga za paniku ima zbog lošeg upravljanja otpadnim vodama

”Prema tome, ovu pojavu nestanka vode možemo smatrati kratkotrajnom, uslijed nastanka novih manjih pukotina i njihovog mogućeg zapunjavanja vodom”, kaže Perica, no upozorava na problem septičkih jama u kršu koji se može pojaviti i u ovakvim slučajevima.

”Razloga za paniku s obzirom na ovo što se dogodilo u principu nema. To je trenutno stanje koje će se relativno brzo stabilizirati. No razloga za paniku ima svugdje u kršu zbog neadekvatnog gospodarenja otpadnim vodama počevši od domaćinstva pa nadalje. O tome se dosta upozorava, ali vrlo često lokalne uprave odmahnu rukom”, zaključuje Perica.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*